Beletristika
Fikcija, ili beletristika, srce je književnosti – prostor gdje se rađaju svjetovi, likovi oživljavaju, a mašta nema granica. Za hrvatske čitatelje, čija je povijest isprepletena s pričanjem priča i očuvanjem jezika kroz pisanu riječ, fikcija nije samo zabava. Ona je čuvarica identiteta, zrcalo kolektivnog sjećanja i most prema razumijevanju sebe i drugih, baš kao što su to nekad bile usmene predaje u našim selima. Ovaj žanr nudi duboko poniranje u ljudsku psihu, istražujući složene odnose, moralne dileme i univerzalne istine kroz prizmu pojedinca. Hrvatska književna tradicija posebno cijeni psihološku dubinu, melankolični realizam i suptilni tamni humor, koji služi kao mehanizam preživljavanja. Od Zagreba do Splita, u fikciji tražimo odraze naših borbi, otpora i potrage za pripadnošću, često uz pozadinsku napetost između tradicije i EU modernosti. Bilo da se radi o epopejama koje premošćuju generacije, kratkim pričama koje hvataju esenciju trenutka ili romanima koji istražuju teret povijesti i iskustva iseljeništva, fikcija nas poziva na promišljanje. Kroz nju se otvaraju rasprave u našim kavanama, otkrivaju se tajne obitelji i zajednica, a jezik postaje dom za raseljene. Fikcija, za nas, nije samo priča; ona je život, proživljen na stranicama knjige, s prepoznatljivom ljepotom patnje i dubokim uvidom u ljudsko stanje.
Beletristika knjige

Društvena teorija W.E.B. Du Boisa
W.E.B. Du Bois

Sutra će biti bolje
Betty Smith

Samostalno uređivanje za autore beletristike: Kako urediti svoj rukopis za objavu
Renni Browne

Periklo, tirski princ
William Shakespeare

Winston: Mačak na tajnoj misiji
Frauke Scheunemann

Bitka na Kreti
Antony Beevor

Tamna strana Liberacea
Spero Pastos

Posljednja želja
Andrzej Sapkowski

Solaris
Stanisław Lem

Middlemarch
George Eliot

Ulica krokodila
Bruno Schulz

Šest vrana
Leigh Bardugo
















